REŽIJA: Saša Dodik
TEKST: Marija Antić
GLAZBA: Igor Baksa
GLUME: Dubravka Lelas, Rade Radolović, Igor Baksa, Duško Modrinić
PRODUKCIJA: Muzej Cetinske Krajine – Sinj
Predstava interpretira političko, socijalno i kulturno stanje Sinja, Cetinske krajine ali i općenito odnosa hrvatskog srednjovjekovlja, nastojeći što vjernije prikazati interpretirano vrijeme. O tome su računa vodile djelatnice Muzeja Cetinske krajine – Sinj konzultirajući se pri tome sa stručnjacima s Filozofskog fakulteta u Splitu i Staroslavenskog instituta u Zagrebu.
Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo bilo je utemeljeno na feudalnim odnosima između kralja i hrvatskih velikaša od kojih je dvanaest pripadalo posebnom privilegiranom visokom plemstvu. Među njima je bila i obitelj Nelipčić, nazvana po utemeljitelju Nelipcu, koja je svoje posjede imala između rijeka Krke i Cetine.
Povijest ove velikaške obitelji poslužila je kao podloga za scenarij profesionalne kazališne predstave Kneginja Margareta radnja koje se vrti oko udovice Margarete i njenih unutarnjih previranja. Uz povijesne činjenice isprepliću se političke intrige, ljubavni odnosi i odanost obitelji.
Vrhunac moći Nelipčići dosežu za vrijeme Ivaniša Nelipčića čiji se dvor nalazio u Sinju. Iznimno poštovanje i politička snaga Ivaniša koji se nalazio na čelu saveza hrvatskog plemstva, ogledalo se i u naslovu bana Dalmacije i Hrvatske.
Ivaniševa majka Margareta bila je splitska plemkinja koja udajom postaje pripadnicom visokog plemstva. Nakon smrti svoga muža Ivana Nelipčića preuzima kneštvo te samostalno vlada sve do Ivaniševe punoljetnosti. Njezina hrabrost i vladarsko umijeće poslužili su kao primjer njezinoj djeci. Dok Ivaniš postaje banom, Ivaniševa sestra Jelena, udovica hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića, postaje bosanska kraljica.
Dob: 14+ godina
Trajanje: 60 minuta
